Zakonom o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke („Narodne novine“ br. 119/09) koji se primjenjuje od 1. kolovoza 2009. propisano je da se posebni porez na plaće, mirovine i druge primitke (drugi dohodak te dividendi i udjela u dobiti isplaćeni fizičkim i pravnim osobama) rezidenata plaća na:

 primitke od nesamostalnog rada (plaću i mirovinu) prema Zakonu o porezu na dohodak,
 primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak prema Zakonu o porezu na dohodak,
 mirovine na koje se prema Zakonu o porezu na dohodak ne plaća porez na dohodak,
 primitke koji se fizičkim i pravnim osobama isplaćuju po osnovi dividendi i udjela u dobiti.

Na dalje, Zakonom je propisano da se posebni porez na plaće, mirovine i druge primitke (kolokvijalno nazvan krizni porez) plaća po stopi od 2% i 4% na primitke veće od 3.000,00 kuna odnosno:

 po stopi od 2% na ukupni iznos plaće, mirovine i drugog primitka ako je iznos veći od 3.000,00 kuna, a manji od 6.000,00 kuna (uključujući i 6.000,00 kuna) ukupno u tijeku jednog mjeseca,
 po stopi od 4% na ukupni iznos plaće, mirovine i drugog primitka ako je iznos veći od 6.000,00 kuna ukupno u tijeku jednog mjeseca.

Porezna osnovica za obračun kriznog poreza iz plaće, mirovine, drugog dohotka (honorara) dividendi i udjela u dobiti  utvrđuje se iz ukupno ostvarenih primitaka u tijeku jednog mjeseca kod jednog isplatitelja ostvarenih po istoj osnovi (plaća ili mirovina ili drugi dohodak (honorar) ili dividenda i udjel u dobiti), što znači da se različite osnove ne zbrajaju.

Npr. poslodavac tijekom istog mjeseca isplaćuje svom radniku plaću, autorski honorar (ako se prema propisima o porezu na dohodak ne smatra plaćom) i dividendu – tada se svaki navedeni primitak promatra odvojeno a ne njihov ukupni zbroj. U slučaju isplate oporezivih primitaka tijekom jednog mjeseca po istoj osnovi od strane dva ili više različitih isplatitelja ti se primici ne zbrajaju radi utvrđivanja porezne osnovice i plaćanja kriznog poreza. Krizni se porez obračunava i plaća iz neto plaće, neto mirovine, neto drugog dohotka te iz primitka po osnovi dividendi i udjela u dobiti. Zakonom o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke bilo je propisano ograničeno vremensko trajanje ovog Zakona i to 17 mjeseci, odnosno od 1. kolovoza 2009. do 31. prosinca 2010., međutim, Zakonom o izmjenama Zakona o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke („Narodne novine“, br. 56/10)  predmetni Zakon će se primjenjivati do 31. listopada 2010. godine tj. važiti će 15 mjeseci.

Zakonom o izmjenama Zakona o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke  izmjenjen je članak 5. Zakona na način da se od 1. srpnja 2010. ukida stopa kriznog poreza od 2% na plaće, mirovine i druge primitke (drugi dohodak te dividendi i udjela u dobiti isplaćeni fizičkim i pravnim osobama). Poslodavci i isplatitelji plaća, mirovina, drugog dohotka (honorara), dividendi i udjela u dobiti od 1. srpnja 2010. ne obračunavaju krizni porez na utvrđenu poreznu osnovicu do 6.000,00 kuna (uključujući i 6.000,00 kuna). Od 1. srpnja 2010. do 31. listopada 2010. krizni porez na plaće, mirovine i druge primitke plaća se po stopi od 4% na ukupni iznos plaće, mirovine i drugog primitka ako je iznos utvrđene porezne osnovice veći od 6.000,00 kuna ukupno u tijeku jednog mjeseca.  Treba istaknuti da doneseni Zakon o izmjenama Zakona o posebnom porezu na primitke od samostalne djelatnosti i ostale primitke („Narodne novine“, br. 56/10) čije odredbe stupaju na snagu 1. rujna 2010. godine, kada se ukida stopa od 2% posebnog (kriznog) poreza na primitke od samostalne djelatnosti i ostale primitke (dohodak od imovine, dohodak od kapitala i dohodak od osiguranja) na utvrđenu porezna osnovicu do 6.000,00 kuna i uključivo iznos od 6.000,00 kuna.  Od 1. rujna 2010. do 31. prosinca 2010. (kada prestaje vrijediti Zakon o posebnom porezu na primitke od samostalne djelatnosti i ostale primitke) krizni porez na primitke od samostalne djelatnosti i ostale primitke plaćati će se po stopi od 4% ako je iznos utvrđene porezne osnovice veći od 6.000,00 kuna.