U prihode razdoblja za koje se utvrđuje porez uključuju se bruto povećanja ekonomskih koristi za isporučena dobra, obavljene usluge i po drugim osnovama do kraja tog razdoblja. Pri tome se kod utvrđivanja prihoda od usluga, u prihode poreznog razdoblja uključuju bruto povećanja ekonomskih koristi koja se odnose na usluge izvršene do kraja tog razdoblja, a za usluge koje se obavljaju kroz više poreznih razdoblja, prihodi se priznaju razmjerno visini stupnja njihove dovršenosti u poreznom razdoblju. Jednako tako, kod ugovora o izgradnji koji se ostvaruju kroz više poreznih razdoblja, prihodi se raspoređuju na pojedina razdoblja prema stupnju dovršenosti.

U skladu s odredbama Zakona o osobnom identifikacijskom broju (Narodne novine broj 60/08) i Pravilnika o osobnom identifikacijskom broju (Narodne novine broj 1/09) od 1. siječnja 2010. osobni identifikacijski broj postaje obvezna i stalna oznaka svake osobe u komunikaciji s tijelima javne vlasti. Navedeno zahtjeva da se svi poduzetnici pripreme te prilagode svoje poslovanje korištenju osobnoga identifikacijskog broja. Kako bi se olakšao prelazak na korištenje osobnoga identifikacijskog broja upućujemo poduzetnike da je nadopunu matičnih evidencija – dobavljača, kupaca, zaposlenika i ostalo, podacima o osobnom identifikacijskom broju moguće izvršiti putem APIS – IT d.o.o. Informacije o propisanom postupku potražite na stranici www.apis-it.hr/OIB/index.html.

U članku 126. Zakona  o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, 150/08) navodi se:

„Novčanom kaznom u iznosu od 70.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja Zavodu u propisanom roku ne dostavi prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje, (članak 104. stavak 2.).

Novčanom kaznom u iznosu od 8.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi i fizička osoba za prekršaj iz stavka 1. i 2. ovoga članka. Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka pravnoj osobi i fizičkoj osobi može se uz novčanu kaznu izreći i zaštitna mjera privremene zabrane obavljanja djelatnosti.“

Člankom 104. istog Zakona propisano je da se prijava, promjena i odjava zaposlenika  na obvezno zdravstveno osiguranje podnosi u roku od 15 dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe status osigurane osobe.

U praksi, prekršajni suci temeljem prekršajne prijave Državnog inspektorata zaista propisuju ove rigorozne kazne, makar i za jedan dan kašnjenja. Problem koji se ovdje pojavljuje je taj što se novog zaposlenika ne može prijaviti u sustav obveznog zdravstvenog osiguranja ako prethodno nije odjavljen kod bivšeg poslodavca. Poslodavci kod zaposlenika na odlasku često i namjerno odugovlače s odjavom tako da se u praksi redovno dogodi da poslodavac odjavi zaposlenika 15. dana. Je li doista moguće novom poslodavcu istog dana prijaviti novog zaposlenika?

Ministarstvo financija naredilo je bankama i investicijskim društvima koji pod zaporkom ili zbirno vode skrbničke račune za dioničare da otkriju identitet svojih klijenata tvrtkama o čijim je dionicama riječ kako bi se mogao obustaviti i uplatiti posebni porez na primtak od dividende.

Ta je forma za skrbnike propisana obvezujućim mišljenjem Ministarstva financija, a uvjet je koji moraju ispuniti da bi dioničari koje zastupaju dobili dividendu. Pod prijetnjom poreznog prekršaja su samo uprave dioničkih društva, dok uprave skrbnika nisu, no ako odbiju otkriti imena dioničara, tj. novih poreznih obveznika, naštetit će klijentima.

U Ministarstvu financija smatraju da je za naplatu kriznog poreza, uvedenog i na dividende i udjele u dobiti, nužno da tvrtke doznaju identitet poreznog obveznika.